Koja od ovih fotografija je lažna? Vaš mozak zna odgovor prije vas

Deepfake videozapisi i slike ljudi generirani umjetnom inteligencijom postaju sve realističniji. To ih čini savršenim oružjem za širenje dezinformacija i prevare.

Dok nas deepfake može svjesno prevariti, novi dokazi sugeriraju da naš mozak ipak zna bolje. Lažni portreti uzrokuju aktiviranje različitih signala, pokazali su skenovi mozga, navodi se u studiji objavljenoj u naučnom časopisu Vision Research.

Iako svjesno možda ne možemo uočiti deepfake lažnjak (za čitatelje, lice s desne strane je lažno), naši su neuroni pouzdaniji.

Vaš mozak vidi razliku između dvije slike. Samo to još ne možete vidjeti, Thomas Carlson s Fakulteta psihologije Sveučilišta u Sydneyju i koautor studije.

Naučnicisu zamolili volontere da pogledaju niz od nekoliko stotina fotografija, od kojih su neke bile stvarne, a neke lažne, koje je generirao GAN (Generative Adversarial Network), koji predstavlja uobičajeni način stvaranja deepfakeova.

Jednu grupu od 200 sudionika zamolili su da pritiskom na gumb pogodi koje su slike stvarne, a koje lažne. Druga grupa od 22 sudionika nije pogađala, ali je podvrgnuta elektroencefalografiji (EEG) dok je gledala slike.

“EEG je pokazao jasne signale kada su sudionici gledali deepfakeove u usporedbi sa stvarnim slikama. Mozak reagira drugačije nego kad vidi stvarnu sliku. Teško je dokučiti na što se tačno odnosi jer sve što stvarno možete vidjeti je da je drugačiji, to je nešto što ćemo morati dodatno istražiti da bismo otkrili o čemu je riječ”, kaže Carlson.

EEG skenovi nisu bili sigurni: mogli su uočiti duboke krivotvorine samo u 54 posto slučajeva. Ali to je znatno bolje od sudionika koji su svjesno pogađali i koji su pronašli deepfake samo u 37 posto slučajeva, što je gore nego da su pogađali, na primjer, bacanjem novčića.

Trenutni deepfakeovi su manjkavi

“Činjenica da mozak može otkriti deepfake znači da su trenutni deepfakeovi manjkavi. Ako možemo naučiti kako mozak uočava deepfakeove, mogli bismo iskoristiti ove informacije za stvaranje algoritama za označavanje potencijalnih deepfakeova na digitalnim platformama kao što su Facebook i Twitter”, kaže Carlson.

To bi se znanje onda isto tako moglo koristiti i za sprječavanje prevara i krađa.

“Kacige s omogućenim EEG-om mogle su biti od pomoći u sprječavanju nedavnih pljački banaka i slučajeva korporativnih prijevara u Dubaiju i Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su prevaranti koristili tehnologiju kloniranog glasa kako bi ukrali desetke miliona dolara. U tim slučajevima financijsko osoblje je mislilo da je čulo glas klijenta ili suradnika od povjerenja i bili su prevareni da izvrše prijenos sredstava”, kaže Carlson.

  Koliko košta cestarina? Google Maps ima odgovor!

(Ipak) bez jamstava

Sve navedeno nikako nije jamstvo. Naučnici u svom radu ističu da su, čak i dok su radili istraživanje, GAN-ovi napredovali i generirali bolje deepfake slike od onih koje su koristili u svojoj studiji. Moguće je da će, nakon što algoritmi postoje, deepfakeri samo smisliti nove načine da ih zaobiđu, prenosi Cosmos.

“Unatoč tome, deepfake uvijek generira računar koji ima ‘ideju’ o tome šta je lice. Sve dok generira te stvari iz ove ‘ideje’, možda postoji i najmanja stvar koja nije u redu. Stvar je u tome da otkrijemo što s tim nije u redu ovaj put”, kaže na kraju Carlson.

Koja od ovih fotografija je lažna? Vaš mozak zna odgovor prije vas Noob.ba.

www.noob.ba

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak...

Podijelite ga s prijateljima!

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Drugi upravočitaju

Možda bi Vam se svidjelo